Jedna od najvećih kriza u modernoj povijesti svjetskog nogometa završila je neočekivanim zaokretom. Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino povukao je prijedlog prema kojem bi privatni investitori dobili vlasnički udio u novoj kompaniji zaduženoj za upravljanje komercijalnim pravima Svjetskog prvenstva i ostalih najvećih FIFA-inih natjecanja.
Odluka je uslijedila nakon samo nekoliko dana snažnog otpora iz gotovo cijelog nogometnog svijeta. UEFA je prva javno odbacila prijedlog i zaprijetila bojkotom svih FIFA-inih natjecanja dok se plan u potpunosti ne povuče. Ubrzo su se europskoj konfederaciji pridružili Azijska nogometna konfederacija (AFC) i Sjevernoamerička, srednjoamerička i karipska nogometna konfederacija (CONCACAF), čime je FIFA ostala bez potpore najvećeg dijela svjetskog nogometa.
Infantino je potom priznao da je prijedlog izazvao ozbiljne podjele te objavio kako od njega odustaje.
Što je FIFA planirala?
Prema dokumentima koji su krajem srpnja dospjeli u javnost, FIFA je planirala osnovati novu kompaniju pod nazivom FIFA Forward Enterprise (FFE), koja bi upravljala komercijalnim pravima Svjetskog prvenstva, Svjetskog prvenstva za žene, Svjetskog klupskog prvenstva i drugih velikih FIFA-inih natjecanja.
Vrijednost nove kompanije procjenjivala se na oko 20 milijardi američkih dolara, a FIFA je namjeravala prodati približno 20 posto vlasništva privatnim investitorima.
Na taj način željela je prikupiti oko 4,2 milijarde dolara dodatnog kapitala, koji bi, prema službenim objašnjenjima, bio iskorišten za razvoj nogometa diljem svijeta kroz proširenje programa FIFA Forward.
Svjetskim savezima ponuđen je dodatni financijski paket. Prema informacijama koje su procurile u javnost, svaka članica FIFA-e trebala je dobiti oko 40 milijuna američkih dolara ako podrži projekt do sredine rujna.
FIFA je tvrdila kako privatni investitori ne bi upravljali sportskim dijelom natjecanja niti donosili odluke o pravilima, već bi sudjelovali isključivo u budućim komercijalnim prihodima.
Međutim, upravo je taj dio izazvao najveću zabrinutost.
UEFA prva povukla crtu
Najodlučniju reakciju pokazala je UEFA.
Na izvanrednom sastanku svih 55 nacionalnih saveza donesena je jednoglasna odluka da Europa neće prihvatiti privatizaciju najvrjednijeg nogometnog natjecanja na svijetu.
U zajedničkom priopćenju UEFA je poručila da "Svjetsko prvenstvo nije na prodaju" te naglasila kako nitko nema moralno pravo prodavati ono što je stvarano desetljećima zajedničkim radom igrača, saveza, klubova i navijača.
Europska nogometna organizacija upozorila je da bi ulazak privatnog kapitala trajno promijenio način upravljanja međunarodnim nogometom.
Prema njihovu stajalištu, od trenutka kada investitori postanu suvlasnici natjecanja, svaki budući potez više neće biti vođen isključivo interesom sporta, nego i očekivanim financijskim povratom.
UEFA je zato otišla korak dalje i objavila da nijedna njezina reprezentacija neće sudjelovati u FIFA-inim natjecanjima dok god prijedlog ostane na stolu.
Bila je to prijetnja koju FIFA nije mogla ignorirati.
Azija i Sjeverna Amerika stale uz Europu
Iako se u početku očekivalo da će neke konfederacije podržati Infantinov plan zbog znatno većih financijskih sredstava, dogodilo se upravo suprotno.
CONCACAF je nakon sastanka svih 41 članice jednoglasno odbacio prijedlog.
U priopćenju je posebno kritiziran način na koji je cijeli projekt predstavljen. Savezi su upozorili da nisu bili konzultirani prije nego što je prijedlog procurio u javnost te su izrazili zabrinutost zbog vrlo kratkog roka za donošenje odluke.
Još važnije, CONCACAF je postavio pitanje zašto je uopće potrebno tražiti privatne investitore nakon što je FIFA ostvarila rekordne prihode tijekom posljednjeg ciklusa Svjetskog prvenstva.
Sličan stav zauzela je i Azijska nogometna konfederacija.
AFC je objavio kako podržava svaku inicijativu koja može pomoći razvoju nogometa, ali da tako velike promjene moraju biti rezultat otvorenih konzultacija svih članica.
U završnom priopćenju AFC je izrazio punu solidarnost s UEFA-om i CONCACAF-om te zatražio hitnu reviziju procesa donošenja odluka unutar FIFA-e.
Time je Infantino praktično ostao bez potpore triju najvećih kontinentalnih konfederacija.
Problem nije bio samo prijedlog nego i način na koji je nastao
Velik dio kritika nije bio usmjeren isključivo na prodaju vlasničkog udjela.
Još veći problem bio je način na koji je cijeli projekt razvijan.
Brojni savezi tvrdili su da su za plan saznali iz medijskih izvještaja umjesto kroz službene FIFA-ine kanale.
UEFA je optužila FIFA-u da je tako važan prijedlog pripremala u tajnosti te ga pokušala progurati bez ozbiljne rasprave.
Slične primjedbe stigle su iz CONCACAF-a, AFC-a, ali i Svjetskog udruženja profesionalnih liga, koje je upozorilo na potencijalni sukob interesa između FIFA-ine regulatorne uloge i njezine sve izraženije komercijalne politike.
Mnogi su se zapitali kakve bi posljedice nastale kada bi privatni fondovi počeli ostvarivati pravo na dio prihoda od Svjetskog prvenstva.
Strahovalo se da bi investitori s vremenom mogli zahtijevati sve više utakmica, proširenje natjecanja ili dodatne komercijalne sadržaje kako bi povećali vlastiti povrat ulaganja.
Drugim riječima, nogomet bi postupno mogao izgubiti sportski prioritet u korist financijskih interesa.
Infantino napravio korak unatrag
Nakon nekoliko dana sve snažnijeg otpora, Gianni Infantino objavio je da FIFA odustaje od prijedloga.
U službenom priopćenju priznao je da je projekt izazvao podjele koje više nisu u interesu svjetskog nogometa te naglasio da će FIFA nastaviti razgovore sa svim konfederacijama kako bi pronašla druga rješenja za financiranje razvoja sporta.
To je bilo prvo veliko povlačenje jednog od Infantinovih najambicioznijih projekata otkako je 2016. godine preuzeo vodstvo FIFA-e.
Njegova odluka pokazala je koliko su kontinentalne konfederacije i dalje snažan faktor u međunarodnom nogometu kada nastupaju jedinstveno.
Što ova odluka znači za budućnost FIFA-e?
Povlačenje prijedloga trenutačno je smirilo situaciju, ali brojna pitanja ostaju otvorena.
Prije svega, narušeno je povjerenje između FIFA-e i njezinih članica.
Brojni savezi sada očekuju promjene u načinu donošenja odluka te jasna jamstva da se slični prijedlozi više neće pojavljivati bez prethodnih konzultacija.
Istodobno, rasprava je otvorila i mnogo šire pitanje budućnosti međunarodnog nogometa.
Posljednjih godina FIFA kontinuirano širi svoja natjecanja, povećava broj sudionika i razvija nove komercijalne projekte. Sve to zahtijeva dodatna financijska sredstva, ali i otvara pitanje gdje se nalazi granica između razvoja sporta i pretjerane komercijalizacije.
UEFA smatra da je upravo ovaj slučaj pokazao koliko lako poslovni interesi mogu doći u sukob s interesima igrača, klubova, liga i navijača.
Bez obzira na to hoće li se slična ideja ponovno pojaviti u budućnosti, jasno je da će svaki novi pokušaj promjene vlasničke ili upravljačke strukture najvećih nogometnih natjecanja ubuduće biti pod daleko većim povećalom nego dosad.
Kriza je pokazala i nešto drugo. Kada Europa, Azija i Sjeverna Amerika djeluju zajedno, čak ni FIFA ne može provesti najveće reforme bez njihova pristanka.
Ovoga puta upravo je zajednički nastup triju najvećih kontinentalnih konfederacija natjerao Giannija Infantina da odustane od projekta koji je do prije nekoliko dana predstavljao kao važan korak u budućem razvoju svjetskog nogometa.
