Sivim slovima prikazani su komentari napisani prije cetiri godine, a u nastavku je trenutna situacija.
Giovani Dos Santos (Barcelona/Tottenham, Meksiko, 11.5.1989.)
"Jednostavna definicija fenomenalnog nogometaša je da igra u prvoj momcadi Barcelone sa 18 godina." Tako kaže ovoljetno pojacanje Barcelone, Thierry Henry, a iskusni Francuz to sigurno zna najbolje, jer dobro zna koliko je teško mladom nogometašu uspjeti u velikom klubu - u njegovom slucaju to je bio Juventus, a njemu su vec bile 22 godine. No, cini se kako mladi Meksikanac nije previše impresioniran svojim okruženjem. Ove je sezone vec odigrao veliki broj utakmica, a i dalje igra bezbrišno i opušteno kao i prošle godine, kada je igrao za drugu momcad Barcelone u drugoligaškom društvu.
Nažalost po Meksikanca, u Barceloni nisu imali previše strpljenja za njega, pa su ga brzo prodali Tottenhamu, u kojem se u potpunosti izgubio. Za taj je klub ubilježio tek deset nastupa, a tri je puta odlazio na posudbe. U Ipswichu je odigrao samo osam utakmica, ali i postigao cetiri gola, što svakako nije loš prosjek, meðutim, u cetrnaest utakmica odigranih za Galatasaray nije tresao protivnicke mreže. Protekle sezone bio je na posudbi u Racingu iz Santandera, gdje je u šesnaest utakmica postigao pet golova. Ovog ljeta trebao je preci u Sevillu, gdje se nadao oživjeti svoju karijeru, ali transfer je u posljednji trenutak sprijecio Harry Redknapp, pa ga ceka nova borba za rijetke minute u Tottenhamu.
Sergio Aguero (Atletico Madrid/Manchester City, Argentina, 2.6.1988.)
Kada je Sergio Aguero u ljeto 2006. godine stigao u Atletico iz Independientea, celnici tog kluba su sa ponosom objavili kako su pobijedili konkurenciju u vidu Liverpoola, Bayerna i velikog broja drugih europskih klubova. No, 25 milijuna eura se cinilo kao ogroman novac za djecaka koji je tek postao punoljetan, iako je on bio najmlaði igrac koji je zaigrao u argentinskoj ligi i u svojoj je domovini proglašen Maradoninim nasljednikom (ni prvim ni posljednjim). Godinu dana kasnije mnogi su i dalje sumnjicavo vrtili glavom na spomen njegovog imena i iznosa koji je za njega placen, no ove sezone situacija je znatno drugacija i Atleticova investicija se pokazuje sve opravdanijom.
cetiri sezone provedene u Atleticu bile su više nego uspješne i Aguero je potvrdio svoj talent, a vrijednost je svakako potvrdio ovoljetni transfer u Manchester City, cime je postao jedna od najvecih zvijezda ovoljetnog prijelaznog roka. U novom klubu od njega puno ocekuju, kao i u argentinskoj reprezentaciji, gdje je takoðer uglavnom standardan.
Karim Benzema (Lyon/Real Madrid, Francuska, 17.12.1987.)
Novi trener Lyona Alain Perrin je ove sezone napravio nekoliko pogrešaka, jer je pocetkom polusezone bilo ocito kako Lyon je igra onako kvalitetno kao proteklih godina, ali to što je priliku u pocetnoj postavi konstantno pružao mladom Karimu Benzemi sigurno nije jedna od njih. 19-godišnji je nogometaš u prvih deset kola domaceg prvenstva postigao deset golova i svojim igrama neodoljivo podsjetio na Ronalda u najboljim godinama - slicne konstitucije, jednako snažan i gotovo jednako brz i hladnokrvan pred protivnickim golom.
Karim Benzema je u godinama koje su uslijedile u dresu Lyona apsolutno opravdao sve što se od njega ocekivalo. Zabijao je golove i vukao svoju momcad prema naslovima prvaka Francuske i dobrim rezultatima u Europi. Uslijedio je transfer u Real, gdje za sada nije do kraja potvrdio svoj potencijal, ali Jose Mourinho mu vjeruje, što je dovoljan pokazatelj njegove kvalitete.
Sadick Adams (Ashanti/Etoile Sportive du Sahel, Gana, 1.1.1990.)
Izuzetno brzonogi mladi reprezentativni napadac Gane nece dugo cekati na pravu ponudu nekog europskog kluba. Za njega nijedna lopta nije izgubljena, a nema pozicije sa koje nije spreman opucati prema protivnickom golu.
Mladi igrac iz Gane za sada nije napravio onaj odlucujuci korak u svojoj karijeri, iako ga je ubrzo nakon objave ovog teksta kupio madridski Atletico. Za drugu momcad tog kluba je odigrao 22 utakmice i postigao devet golova, ali priliku u prvoj momcadi nije dobio, pa je 2009. godine preselio u novosadsku Vojvodinu, gdje se nije proslavio, da bi 2010. godine preselio u tuniski klub Etoile Sportive du Sahel.
Ismail Aissati (PSV/Ajax, Nizozemska, 16.8.1988.)
Sjajni ofanzivni veznjak, sa odlicnim pregledom igre odlicno dijeli lopte svojim suigracima u napadu. marokanskih je korijena, ali nakon puno razmišljanja odlucio je igrati za reprezentaciju Nizozemske, države u kojoj je roðen.
Aissati je takoðer nedugo nakon objave clanka promijenio sredinu i preselio u Ajax i sada je clan druge momcadi tog kluba. Proteklu sezonu proveo je na posudbi u Vitesseu, za koji je odigrao 29 utakmica i postigao cetiri gola.
Alexandre Pato (AC Milan, Brazil, 2.9.1989.)
Izuzetno daroviti brazilski napadac stigao je pocetkom sezone u redove europskog prvaka sa samo 17 godina za odštetu od 23 milijuna eura i veca preporuka od toga mu ne treba. Njegova brzina i snažan udarac, te velika volja za radom garantiraju mu sjajnu buducnost.
Ako izuzmemo brojne probleme sa ozljedama, Pato je svoju vrijednost potvrdio i sada je standardan i važan clan pocetne postave Milana, sa kojim je prošle sezone osvojio naslov prvaka Italije. Standardan je i clan brazilske reprezentacije i njegova je vrijednost svakako porasla u protekle cetiri godine.
Anderson (Manchester United, Brazil, 13.4.1988.)
Ljevonogi ofanzivni vezni nogometaš sjajnog driblinga i dodavanja. Koštao je Manchester United oko 15 milijuna eura kada je proteklog ljeta stigao iz Porta, a za sada još uvijek u pricuvi ceka svoju pravu priliku u prvoj momcadi.
Brazilac je još uvijek u Manchester Unitedu i iako zapravo nikada nije izborio ono standardno mjesto u pocetnoj postavi tog kluba, cinjenica da Alex Ferguson i dalje u njega ima puno povjerenje dovoljno govori sama za sebe. Sazrio je kao igrac i iako nije do kraja razvio playmakerski potencijal koji je pokazivao u Portu, može se reci kako je svoju vrijednost potvrdio.
Gareth Bale (Tottenham, Wales, 16.7.1989.)
Brzonogi lijevi bocni nogometaš se pocetkom ove sezone iz Southamptona preselio u Tottenham. Bez ikakvog straha od duela sa protivnickim igracima i sjajnog centaršuta vec je sa 18 godina standardni clan pocetne postave reprezentacije Walesa.
Jedan od igraca sa ovog popisa koji su najviše napredovali je trenutno najbolji igrac reprezentacije Walesa i najvredniji eksponat Tottenhama. Najviše se istaknuo u nekim utakmicama Lige prvaka i njegova je vrijednost višestruko porasla. Sljedeci korak kojim bi do kraja trebao stupiti na veliku scenu je prelazak u redove nekog od istinskih velikana europskog nogometa, a moguce je da se to dogodi vec sljedeceg ljeta.
Ever Banega (Valencia, Argentina, 29.6.1988.)
Svi koji prate nogomet posljednjih su dana morali cuti za ovo ime. Mladi se igrac našao na meti Juventusa i Valencie, a pozornost je na sebe privukao prije svega igrama u dresu mlade argentinske reprezentacije, sa kojom je prošle godine osvojio naslov svjetskog prvaka. U Boci je uglavnom igrao kao defanzivni veznjak, ali njegova je buducnost sasvim sigurno bliže protivnickom golu.
U zimskom prijelaznom roku 2008. prešao u Valenciu. Argentinac je još uvijek clan Valencie, a u meðuvremenu je jednu sezonu proveo na posudbi u madridskom Atleticu. Iako je u svom klubu relativno standardan, u reprezentaciji to još uvijek nije i cini se kako ce teško postati ona prva svjetska klasa, iako je potvrdio da se radi o solidnom igracu.
Bojan Krkic (Barcelona/Roma, Španjolska, 28.8.1990.)
Mladi napadac Barcelone je vec sa 17 godina dospio pod svjetla reflektora, a nedavno je debitirao cak i u velikom španjolskom derbiju protiv madridskog Reala. Otac mu je Srbin, ali majka Katalonka i cinjenica da je roðen u Španjolskoj ucinili su da se odluci za španjolsku reprezentaciju.
U protekle tri sezone Krkic je uglavnom grijao klupu Barcelone i nije previše napredovao, s obzirom da nije ni imao puno prilika za igru, pa je ovog ljeta preselio u Romu. Vjeruje se kako ce imati puno vecu minutažu u rimskom klubu, koji od ovog ljeta sa klupe vodi Luis Enrique.
Breno (Bayern, Brazil, 13.10.1989.)
Otkrice proteklog brazilskog prvenstva, u kojem je njegov donedavni klub, Sao Paulo, u prvih 30 utakmica primio samo 11 golova, u cemu je veliku ulogu odigrao i Breno. Odlican je obrambeni nogometaš, a zna se prikljuciti i napadu i ugroziti protivnicki gol.
Prava potvrda njegove vrijednosti još uvijek se ceka. Jedan dio karijere proveo je na posudbi u Nürnbergu, ali teška ozljeda ogranicila ga je na mali broj nastupa i za taj klub, pa sada ocekuje vecu minutažu u Bayernu, kako bi konacno stekao nešto više samopouzdanja i iskustva. Buduci da se radi o obrambenom nogometašu, prave godine za njegov razvoj tek dolaze.
Gerardo Bruna (Liverpool/Blackpool, Argentina, 29.1.1991.)
'cudo od djeteta' kojega cesto uporeðuju sa tek nešto starijim sunarodnjakom Lionelom Messijem, iznenadio je celnike madridskog Reala odbivši njihovu ponudu za potpis profesionalnog ugovora. Umjesto toga je preselio u redove Liverpoola, za što je, priznaje, zaslužan Rafael Benitez.
cini se kako prelazak u Liverpool nije bio najpametniji izbor za mladog Argentinca. Za taj engleski klub nije odigrao niti jednu službenu utakmicu, a ovog ljeta je preselio u drugu ligu, u redove Blackpoola.
Diego Buonanotte (River Plate/Malaga, Argentina, 18.4.1988.)
Posljednji u nizu sjajnih mladih ofenzivnih nogometaša proisteklih iz omladinske škole River Platea. Izuzetno je brz i okretan, sjajno kontrolira loptu i ima jako precizan udarac lijevom nogom.
Buonanotte je bio na dobrom putu da opravda ono što se od njega ocekivalo, ali uslijedila je teška prometna nesreca, koja je na njemu ostavila teške fizicke i psihicke tragove, pa se tek protekle sezone uspio donekle oporaviti i vratiti na pravi put. River Plate je ispao iz lige, a Buonanotte preselio u Malagu, gdje se nada da ce krenuti u uspješnu europsku karijeru.
Macauley Chrisantus (Abuja/FSV Frankfurt, Nigerija, 20.8.1990.)
Najbolji strijelac prošlogodišnjeg svjetskog prvenstva za reprezentacije do 17 godina starosti sa sedam golova. Hladnokrvni napadac precizne završnice, koji je uvijek tamo gdje je najopasniji za protivnicki gol.
Nedugo nakon objave ovog teksta Chrisantus je potpisao ugovor sa njemackim bundesligašem Hamburgom i odigrao nekoliko utakmica za drugu momcad tog kluba, da bi 2009. godine otišao na posudbu u Karlsruher, gdje je odigrao 47 utakmica i postigao jedanaest golova. Od ovog ljeta je clan njemackog drugoligaša FSV Frankfurta.
Angel Di Maria (Benfica/Real Madrid, Argentina, 14.2.1988.)
Ljevonogi ofenzivni vezni nogometaš je proteklog ljeta, nakon osvajanja naslova svjetskog prvaka sa U-20 reprezentacijom, iz Rosario Centrala preselio u portugalsku Benficu, a kao svoju buducu destinaciju on sam vidi Chelsea. cesto zna pokušavati previše toga napraviti sam, ali kada je u pravoj formi, teško ga je zaustaviti.
Angel Di Maria je danas clan madridskog Reala, gotovo standardan u pocetnoj postavi i u potpunosti je opravdao svoje uvrštavanje na ovaj popis. I u argentinskoj reprezentaciji je uvijek oko prvih jedanaest, a pred njim je svakako i velika buducnost.
Franco Di Santo (Chelsea/Wigan, Argentina, 7.4.1989.)
Još jedan Argentinac sa titulom 'novog Maradone', koju mu je dodijelio engleski tisak, ali koja u njegovom slucaju doista nema previše smisla, buduci da se radi o klasicnom napadacu. Ostavio je sjajan dojam u prošlogodišnjem cileanskom prvenstvu, a ubilježio je i nekoliko odlicnih utakmica u Copa Libertadoresu. Njegova sjajna skok igra i okretnost na terenu pokazale su se prejakima cak i za obranu Sao Paula. Ove zime iz cileanskog Audax Italiana preseljava u redove Chelsea za oko pet milijuna eura.
Do sada je napravio puno manje od onog što se od njega ocekivalo. Chelsea se pokazao kao preveliki zalogaj za njega, a ni na posudbi u Blackburnu se nije proslavio. Od prošlog ljeta je preselio u Wigan, gdje je u cijeloj sezoni zabio samo jedan gol, ali pocetak ove sezone obecava, posebno nakon što je u trecem kolu zabio dva gola i ispracen sa terena ovacijama.
Dumitru Copil (Hearts/Gloaria Arad, Rumunjska, 14.3.1990.)
Kao što novinari imaju obicaj argentinske talentirane nogometaše nazivati novim Maradonama, tako nerijetko i rumunjski tinejdžeri dobiju nadimak 'novi Hagi', po najboljem rumunjskom nogometašu svih vremena, Georgu Hagiju. Taj nadimak nije zaobišao niti 17-godišnjeg Dumitrua Copila, nogometaša škotskog Heartsa. Sjaj svih dosadašnjih potencijalnih Hagijevih nasljednika je s vremenom izblijedio, ali oni koji bolje poznaju Copila tvrde da s njim nece biti takav slucaj.
Nostalgija i nedostatak prilika za igru natjerali su Copila da svim silama traži odlazak iz Škotske, pa je u ljeto 2009. godine potpisao za rumunjski klub Gloria Arad. Ni povratak u domovinu nije mu puno pomogao, pa je do sada bio na posudbama u klubovima UTA Arad i FC Bihor, ali još uvijek je jako daleko od svjetala velikih pozornica.
Kermit Erasmus (Sundown United, Južnoafricka Republika, 8.7.1990.)
Interesantan, brz i okretan, tehnicki potkovan napadac, stilom igre slican Wayneu Rooneyu. Najveca mu je želja predvoditi svoju reprezentaciju na svjetskom prvenstvu koje ce se 2010. godine održati u njegovoj domovini.
Na Svjetsko prvenstvo nije otišao, a za reprezentaciju je debitirao u rujnu 2010. godine. Meðutim, to mu je do danas ostao i jedini nastup u nacionalnom dresu, dok je na klupskom planu ponovno u dresu istog kluba, koji se sada zove Supersport United. U meðuvremenu je bio u Nizozemskoj. 2008. je potpisao za Feyenord, za koji je te sezone odigrao samo cetiri utakmice. Sezonu 2009./2010. je proveo na posudbi u Excelsioru, za koji je odigrao 30 od 36 utakmica u sezoni, postigavši pri tome jedanaest golova.
Fabio (Fluminense/Manchester United, Brazil, 9.7.1990.)
Drugi strijelac južnoamerickog prvenstva za igrace do 17 godina starosti i najbolji brazilski igrac na svjetskom prvenstvu u istoj kategoriji. Sljedece godine bi se zajedno sa bratom blizancem Rafaelom, takoðer sjajnim desnim bocnim igracem, trebao prikljuciti Manchester Unitedu.
Fabio i Rafael Da Silva su od 2008. godine u Manchester Unitedu i njihov razvoj tece prilicno dobro. Posebno se to može reci za Rafaela, koji je za sada imao nešto više prilika za igru, ali od obojice se ocekuje da u predstojecim godinama polako preuzimaju sve važnije uloge u velikom engleskom klubu.
Fabio Coentrao (Benfica/Real Madrid, Portugal, 11.3.1988.)
Brzonogi ljevonogi krilni napadac, jako podsjeca stilom igre na Arjena Robbena. Nedavno je iz Rio Avea prešao u jedan od najvecih portugalskih klubova, Benficu.
Još jedan igrac sa ovog popisa koji danas nosi dres madridskog Reala. Impresionirao je svojim igrama na lijevom boku Benfice, ustalio se u portugalskoj reprezentaciji, a na pocetku ove sezone standardan je i kod Josea Mourinha, te je njegov veliki napredak neupitan.
Marouane Fellaini (Standard Liege/Everton, Belgija, 22.11.1987.)
Snažni vezni nogometaš marokanskog porijekla. Proteklog ljeta je sam otkupio svoj ugovor sa Standardom, da bi nedugo potom sa istim klubom dogovorio novi, puno povoljniji.
2008. godine je preselio u redove engleskog premierligaša Evertona i odmah se nametnuo kao standardni prvotimac u tom klubu. Standardan je i u belgijskoj reprezentaciji, za koju je vec odigrao 29 utakmica.
Guilherme (Cruzeiro/Atletico Mineiro, Brazil, 22.10.1988.)
Igrac koji operira iza dvojice najisturenijih napadaca u Cruzeiru, gdje sjajno pokazuje svoju kreativnost i sposobnost za tzv. zadnji pas. Osim asistencija, nisu mu strani ni golgeterski ucinci.
2009. godine je stigao u Europu, u redove kijvskog Dynama, ali nije se puno zadržao u tom klubu. Uskoro je preselio na posudbu u moskovski CSKA, ali se od ovog ljeta ponovno vratio u Brazil, u redove Atletico Mineira.
Nour Hadhria (Club Africain/Club Athletique Bizertin, Tunis, 4.9.1990.)
Karizmaticni voða veznog reda u kojem su sjedinjene sve osobine koje su potrebne za sjajnog veznog nogometaša buducnosti. Kapetan je mlade tuniške reprezentacije.
Mladi Tunižanin za sada nije napravio nikakav iskorak u karijeri. I dalje igra u tuniškoj ligi, s tim da je nakon cetiri sezone u klubu Club Africain preselio u Club Athletique Bizertin.
Nogometni menadžer - Postani menadžer u ovoj besplatnoj nogometnoj igri!
Rabul Ibrahim (Sporting Lisabon, Nigerija, 15.3.1991.)
Usporedbe sa starijim zvijezdama su neizbježne, a kada se radi o Nigerijcu fenomenalnog driblinga, sa kim ga uporediti nego sa Jay-Jay Okochom. Još jedan vezni nogometaš sjajnog pregelda igre i snažnog i preciznog udarca.
Potražite li na internetu ime ovog mladica, jedino što cete o njemu pronaci jeste da je prije cetiri godine bio na ovom popisu. Potencijal koji je imao ocito je ostao neiskorišten.
Damian Ismodes (Sporting Cristal/Universitario Deportes, Peru, 10.3.1989.)
Lagani, brzonogi krilni nogometaš koji ima jacu desnu nogu, ali može igrati i po lijevoj strani. Vrlo je brzo iz mlade prebacen u seniorsku reprezentaciju Perua, a za ocekivati je ubrzo i nastavak karijere u nekom europskom klubu.
Ismodes je 2008. godine stigao u Europu preko španjolskog Racing Santandera. Meðutim, uskoro se i vratio u cile, najprije kao posuðeni igrac svom maticnom klubu, a onda takoðer na posudbu u Universitario Deportes. Postao je i clan cileanske reprezentacije, a kako je još uvijek clan Racinga ocekuje se i njegov novi pokušaj u Europi.
Lorenzo De Silvestri (Lazio, Italija, 23.5.1988.)
Uz ovog desnog bocnog igraca Lazia veže se jedna zanimljivost - govori cak cetiri strana jezika (engleski, francuski, njemacki i španjolski), što bi mu moglo pomoci u prilagodbi na novu sredinu, buduci da je vec zapeo za oko skautima Reala i Arsenala, izmeðu ostalih. Iako je karijeru zbog svoje visine zapoceo kao obrambeni igrac, uskoro se preselio na bok, gdje je do izražaja došla njegova brzina i sjajan centaršut.
Znanje stranih jezika još uvijek mu nije bilo previše potrebno, jer još uvijek igra u Serie A, samo je 2009. godine iz Lazia preselio u Fiorentinu. Iako je prošao sve mlade selekcije talijanske reprezentacije, za onu seniorsku je do sada ubilježio samo jedan nastup.
Kerlon (Cruzeiro/Nacional de Nova Serrana, Brazil, 27.1.1988.)
Giovani Dos Santos iz Barcelone i Anderson iz Mancehster Uniteda su bile dvije najvece zvijezde svjetskog prvenstva za U-17 reprezentacije 2005. godine, ali kako je taj turnir odmicao, pozornost je sve više privlacio Kerlon, izumitelj originalnog 'delfin' driblinga. Brazilac drži loptu u zraku glavom dok prolazi pored zbunjenih protivnickih branica. Za sada se nje probio u seniorskoj konkurenciji, buduci da u Cruzeiru ulazi u igru uglavnom kao rezerva, ali i dalje se smatra izuzetno talentiranim nogometašem za kojeg bi u buducnosti trebalo biti mjesta i u brazilskoj reprezentaciji.
Još jedan mladi Brazilac koji je za sada bezuspješno pokušao izgraditi karijeru u Europi. 2008. godine je stigao u talijanski Chievo, a godinu dana kasnije kupio ga je tadašnji prvak Inter. Još uvijek je clan tog kluba, a bio je na posudbama u nizozemskom Ajaxu i brazilskom drugoligašu Parani, a na istoj razini igra i sada, za klub Nacional de Nova Serrana.
Toni Kroos (Bayern, Njemacka, 4.1.1990.)
Mladi Bayernov vezni nogometaš je proglašen najboljim igracem prošlogodišnjeg svjetskog prvenstva za reprezentacije do 17 godina starosti i od njega se ocekuje da u buducnosti preuzme ulogu voðe svoje generacije bavarskog kluba.
Prvih godinu dana seniorske karijere proveo je u Bayernu sa malom minutažom, a onda je uslijedila vrlo uspješna jednoipogodišnja posudba u Bayer iz Leverkusena gdje je dokazao svoju kvalitetu i izborio mjesto u reprezentaciji. Prije pocetka protekle sezone vratio se u Bayern i solidno odigrao u lošoj sezoni bavarskog kluba, a ove sezone se od njega ocekuje da u potpunosti preuzme odgovornost na sebe u klubu, kao i u njemackoj reprezentaciji.
Lulinha (Corinthians/Partizan, Brazil, 10.4.1990.)
Ofanzivni vezni nogometaš koji je na južnoamerickom prvenstvu za reprezentacije do 17 godina starosti postigao rekordnih 12 golova, no osjetio je i onu težu stranu nogometa, boreci se u dresu Corinthiansa za opstanak u ligi.
Proteklih sezona Lulinha je gradio relativno uspješnu karijeru u nekoliko brazilskih klubova, a od ovog ljeta nalazi se na posudbi u beogradskom Partizanu. Ova bi sezona mogla pokazati da li je pred njim uspješna europska karijera, ili ce ostati samo nedokazani talent.
Sapol Mani (Maranatha/Al-Ittihad Tripoli, Togo, 5.6.1991.)
Jedan od najmlaðih na ovom popisu, raznovrsni vezni nogometaš, uglavnom orijentiran na razbijanje protivnickih napada, ali ni organizacija onih vlastitog tima nije mu nepoznata.
Vec 2007. godine Mani je preselio u Libiju, u redove kluba Al-Ittihad iz Tripolija, ciji dres i sada nosi. 2008. godine je debitirao za reprezentaciju Togoa, ciji je dres oblacio cetiri puta.
Juan Manuel Mata (Valencia/Chelsea, Španjolska, 28.4.1988.)
Ovog okretnog napadaca Valencie cesto uporeðuju sa Raulom, možda i stoga što je karijeru zapoceo upravo u Realu. Njegovo se ime po prvi put u široj javnosti pojavilo kada je sa U-19 reprezentacijom Španjolske osvojio naslov europskog prvaka.
Mata je svoj potencijal potvrdio igrajuci za Valenciu i mladu i seniorsku španjolsku reprezentaciju, a pred kraj ovoljetnog prijelaznog roka potpisao je bogati petogodišnji ugovor sa londonskim Chelseaem.
Cristian Nazarith (America Cali/Chicago Fire, Kolumbija, 13.8.1990.)
Visoki i snažni napdac, izrazito opasan u igri glavom pred protivnickim golom. Bio je prva zvijezda kolumbijske reprezentacije na prošlogodišnjem U-17 svjetskom prvenstvu, a redovno je strijelac u kolumbijskom prvenstvu.
Za razliku od vecine talentiranih Južnoamerikanaca koji svoju karijeru pokušavaju izgraditi u Europi, Nazarith je krenuo drugim putem i ovog ljeta otišao u redove americkog MLS ligaša Chicago Fire. Igrao je za U-17 i U-20 reprezentaciju Kolumbije, dok debi za onu seniorsku još uvijek ceka.
Aaron Niguez (Valencia/Almeria, Španjolska, 26.4.1989.)
cinjenica da ga u svojim redovima žele vidjeti klubovi pooput Chelsea, Liverpoola i Barcelone dovoljno govori sama za sebe. Igra jednako dobro sa obje noge, elegantan i precizan u dodavanjima...
Rekorder po broju odlazaka na posudbe sa ovog popisa - za vrijeme dok je bio clan Valencie promijenio je cak pet razlicitih klubova u tri države - od ovog je ljeta clan drugoligaša Almerie.
Daniel Opare (Ashanti/Standard Liege, Gana, 19.10.1990.)
Desni bocni igrac koji ima sve predispozicije za tu poziciju - brzniu i sjajan centaršut, oštrinu u duelima, sjajno postavljanje u prostoru i pobjednicki mentalitet.
Preko Tunisa i druge momcadi Reala Opare je stigao do belgijskog Standarda, za koji je protekle sezone odigrao prilican broj utakmica. Debi za reprezentaciju je ubilježio cak prije svog sedamnaestog roðendana. Još uvijek je vrlo mlad i ukoliko se nastavi razvijati pravim tempom, mogao bi uskoro ponovno izazvati pozornost nekog veceg kluba.
Ransforf Osei (Kesseben/Granada, Gana, 5.12.1990.)
Izrazito brzi napadac, drugi strijelac U-17 svjetskog prvenstva sa šest golova na tom turniru. Ono što mu nedostaje je malo smirenosti pred golom, ali to bi trebalo doci sa godinama i iskustvom.
Put prema velikoj sceni za Oseia je 2009. godine krenuo preko izraelskog Maccabija, odakle su ga pola godine kasnije poslali na posudbu u nizozemski Twente. Na kraju sezone se vratio Maccabi, a onda otišao na novu posudbu, ovog puta u redove španjolske Granade, tada drugoligaša, a od ove sezone clana prve španjolske lige.
Fran Merida (Arsenal/Braga, Španjolska, 4.3.1990.)
Cesc Fabregas nije jedini tinejdžer kojega je Arsenal uspio 'oteti' Barceloni. Pocetkom 2006. godine Arsene Wenger i njegovi skauti su sa Camp Noua doveli ovog sjajnog mladog veznjaka, koji igra podjednako dobro sa obje noge i može igrati na više pozicija u momcadi.
Merida u Arsenalu ipak nije uspio ponoviti uspjeh Cesca Fabregasa, pa je 2010. godine preselio u madridski Atletico, za koji je odigrao sedamnaest ligaških utakmica, a od ovog ljeta je na posudbi u redovima portugalske Brage. Još je uvijek clan mlade španjolske reprezentacije.
Nikolay Mihaylov (Twente, Bugarska, 28.6.1988.)
Nikolay Mihaylov je jednostavno bio predodrežen da bude vratar - Njegov djed, Bisser, bio je vratar Levskog šezdesetih godina proteklog stoljeca, kao i njegov otac Borislav, koji je odigrao rekordnih 105 utakmica za bugarsku reprezentaciju, sa kojom je 1994. godine igrao u polufinalu svjetskog prvenstva. I Nikolay je karijeru zapoceo u Levskom, a standardni je vratar mlade bugarske reprezentacije.
Mihaylov je još uvijek clan Twentea, sa kojim je 2010. godine potpisao ugovor, napustivši Liverpool, u koji je stigao kao devetnaestogodišnjak. Kao i otac i djed, i Nikolay je vec izborio svoje mjesto meðu vratnicama bugarske seniorske reprezentacije, za koju je skupio petnaestak nastupa.
Mesut Özil (Werder/Real Madrid, Njemacka, 15.10.1988.)
Roðen je u njemackoj pokrajini Ruhr u obitelji turskih roditelja, ali odlucio se nastupati za mladu njemacku reprezentaciju, u kojoj je nezamjenjiv clan pocetne postave. Karakteriziraju ga sjajan dribling i velika brzina sa loptom u nogama.
Vec cetvrti igrac sa ovog popisa koji danas nosi dres madridskog Reala. Dokazao se u redovima njemackog bundesligaša Werdera, a protekle je sezone bio jedan od najstandardnijih i najboljih igraca madridske momcadi. Igra njemacke reprezentacije takoðer se dosta oslanja na njegove kvalitete.
Renato Augusto (Flamengo/Bayer, Brazil, 8.2.1988.)
Prošlogodišnje otkrice brazilskog nogometa, koji se, kao što je to i obicno slucaj, teško nosi sa ocekivanjima navijaca najpopularnijeg brazilskog kluba. Ipak, njegov je talent neupitan, a nazivaju ga desnonogom kopijom Rivalda.
Renato Augusto je 2008. godine stigao u Europu, u redove njemackog Bayera, u kojemu je danas standardan clan pocetne postave. Od ove godine clan je i seniorske reprezentacije Brazila, što dovoljno govori o njegovom napretku.
Micah Richards (Mancehster City, Engleska, 24.6.1988.)
Možda se cini kako je Richards vec iskusan igrac, buduci da je u Manchester Cityu standardan, a probio se i do engleske reprezentacije, ali sve je to ostvario sa samo 19 godina starosti. Izuzetno snažan, jak u skoku i duelima, pravi je prototip engleskog stopera.
Unatoc dolasku brojnih skupih pojacanja u meðuvremenu, Richards i dalje ima svoje mjesto u Manchester Cityu, a za seniorsku englesku reprezentaciju vec je odigrao dvanaest utakmica.
Andrea Russotto (Treviso/Crotone, Italija, 25.5.1988.)
Italijanski nogometaš koji u ovom trenutku najviše podsjeca na Roberta Baggia, pravi 'fantazista'. Pomalo nevjerojatno zvuci da su ga Laziovi treneri prije nekoliko godina proglasili neperspektivnim.
Posudbu u Treviso iz švicarske Bellinzone, ciji je i danas clan, okoncao je 2008. godine. Nakon toga u sezoni 2008./2009. odlazi na novu posudbu, u Napoli, a od 2010. ponovno je u Italiji, ovog puta u redovima drugoligaša Crotonea. Danas procjena Laziovih trenera zapravo izgleda puno realnije nego prije cetiri godine.
Henri Saivet (Bordeaux, Francuska, 26.10.1990.)
Iako su usporedbe pomalo preuranjene, s obzirom da je tek nedavno napunio 17 godina, Saivetovo se ime cesto naðe u istoj recenici sa imenom Thierrya Henrya. Mladi francuski reprezentativni krilni napadac doista svojom igrom i konstitucijom podsjeca na puno poznatijeg sunarodnjaka.
Još uvijek je clan Bordeauxa, no u tom se klubu za sada nije naigrao, pa je od ovog ljeta otišao na posudbu u redove francuskog drugoligaša Angersa. Prošao je sve mlaðe selekcije francuskih reprezentacija, a danas je clan mlade francuske reprezentacije.
Alexis Sanchez (River Plate/Barcelona, cile, 19.12.1988.)
Omaleni krilni nogometaš je prepun trikova i varki za protivnicke branice i nema straha upotrijebiti ih u bilo kojem trenutku i protiv bilo kojeg protivnika tamo gdje su oni najopasniji - na rubu protivnickog kaznenog prostora.
Jedan od igraca sa ovog popisa koji su napravili daleko najveci napredak u karijeri. 2007. godine je bio clan Udinesea i u River Plateu je bio na posudbi, a od ljeta 2008. godine pa do ljeta ove godine s uspjehom je nosio dres tog talijanskog kluba. Bio je jedna od najvecih zvijezda ovoljetnog prijelaznog roka, a cinjenica da je veliki novac za njega iskrcao europski prvak Barcelona dovoljno govori sama za sebe.
Marek Suchy (Slavia Prag/Spartak Moskva, ceška, 28.3.1988.)
Izabran 2006. godine za otkrice godine u ceškoj, ovaj sjajni centralni branic može igrati i u veznom redu. Bio je kljucni igrac ceške reprezentacije koja je na prošlogodišnjem U-20 svjetskom prvenstvu zauzela drugu poziciju.
Nakon još tri vrlo uspješne sezone u praškoj Slaviji, Suchy je 2010. godine preselio u moskovski Spartak, gdje je takoðer standardni prvotimac, a ubilježio je i tri nastupa za cešku nacionalnu reprezentaciju.
Sergio Tejera (Chelsea/Mallorca, Španjolska, 28.5.1990.)
Ljevonogi vezni nogometaš je još jedna u nizu mladih Španjolaca koji su afirmaciju odlucili potražiti u Engleskoj. Sjajno je tehnicki potkovan i sklon improvizacijama. Chelsea ga je doveo iz Espanyola, a u toj su utrci bili brži od Manchester Uniteda, Tottenhama, Reala i Barcelone.
S izuzetkom Cesca Fabregasa, mladi su španjolski nogometaši u Engleskoj proteklih godina imali malo uspjeha, pa je takac slucaj i sa Tejerom, koji je 2009. godine otišao na posudbu u Mallorcu, a godinu dana kasnije potpisao i ugovor sa tim klubom. Za sada je skupio više nastupa za drugu nego za prvu momcad ovog kluba, ali stekao je dosta iskustva i od njega se ocekuje da polako pocne preuzimati vecu odgovornost.
Ivan Rakitic (Schalke/Sevilla, Hrvatska, 10.3.1988.)
Sredinom 2007. Rakitic se odlucio igrati za Hrvatsku, iako je roðen i odrastao u Švicarskoj i igrao za mlaðe reprezentativne selekcije te države, što je u tamošnjoj javnosti izazvalo lavinu reakcija, a što dovoljno govori o njegovom potencijalu, koji je vec poceo pokazivati u svom novom klubu, Schalkeu, ali i u hrvatskoj reprezentaciji. Izuzetno je brz sa loptom i snalažljiv u prostoru, a puno je protivnickih vratara vec upoznalo njegov ubojit i precizan udarac iz daljine.
Nešto manje od cetiri godine provedene u dresu Schalkea bile su za Rakitica prilicno uspješne, a od prošle zime clan je Seville, u cijem je dresu odmah u prvoj polusezoni ostavio odlican utisak pokazavši kako mu odgovara španjolski nogomet. Slaven Bilic na njega vrlo ozbiljno racuna i u hrvatskoj reprezentaciji za koju je do sada vec odigrao 35 utakmica i postigao osam golova.
Abdou Traore (Rosenborg/Lechia Gdansk, Burkina Faso, 28.12.1988.)
Izrazito brzi krilni napadac sa niskim težištem, što mu daje veliku okretnost na malom prostoru, sa bogatim repertoarom driblinga i trikova. U norveški klub je stigao sredinom prošle godine iz Raja Casablance.
Za Rosenborg je odigrao preko 50 službenih utakmica, ali ipak nije uslijedio transfer u neki veci klub, nego u redove poljske Lechie iz Gdanska. U tom klubu ima odlicnu statistiku zabijenih golova u odnosu na broj odigranih utakmica i cini se kako ce njegov potencijal na kraju ipak izbiti na površinu, a onda možemo ocekivati i da ga vidimo u dresu nekog bogatijeg kluba.
Gregory Van Der Wiel (Ajax, Nizozemska, 3.2.1988.)
Poznata amsterdamska škola nogometa iznjedrila je još jedan veliki talent u liku ovog mladog, izuzetno samopouzdanog, igraca koji pokazuje veliki potencijal. Može jednako dobro odigrati u ulozi posljednjeg igraca obrane ili stopera, a zna i iznijeti loptu i zapoceti opasan napad.
Kada netko sa 21 godinom postane standardni prvotimac nizozemske reprezentacije, to je podatak koji dovoljno govori sam za sebe. Još uvijek je clan Ajaxa, a za njegove usluge zainteresiran je veliki broj bogatijih klubova i njegova je vrijednost u meðuvremenu višestruko narasla.
Carlos Vela (Osasuna/Arsenal/Real Sociedad, Meksiko, 1.3.1989.)
Mladi meksikanac je sa svojom reprezentacijom 2005. godine osvojio naslov svjetskog prvaka do 17 godina, a cinjenica da se danas vodi kao nogometaš Arsenala trebala bi govoriti sama za sebe. Trenutno je na posudbi u Osasuni, gdje je standardni clan pocetne postave i glavni organizator igre.
U Arsenalu nikada nije dobio pravu priliku, iako je svoju vrijednost u niz navrata pokazao u dresu meksicke reprezentacije, za koju je vec odigrao 35 utakmica i postigao devet golova. Prakticki na pocetku svake sezone Arsene Wenger ga pošalje negdje na posudbu, pa je takav slucaj bio i ovog ljeta, kada je otišao u španjolski Real Sociedad.
Theo Walcott (Arsenal, Engleska, 16.3.1989.)
Iako nije zaigrao na svjetskom prvenstvu 2006. godine, ostat ce upamcen kao najmlaði engleski reprezentativac koji je bio na popisu igraca za to natjecanje. U Arsenalu mu Arsene Wenger polako pruža sve više prilika za igru, a velika investicija u njega pokazuje se sve ispravnijom.
Walcott je sada vec standardan prvotimac i u Arsenalu i u engleskoj reprezentaciji, ali stjece se dojam kako je još uvijek nedorecen i kako još uvijek nije do kraja pokazao sve svoje vrijednosti. Problem su mu posljednjih sezona predstavljali i brojni problemi sa ozljedama, pa bi svoje pravo lice, ukoliko ostane zdrav, mogao pokazati ove sezone, kada ce igra Arsenala uvelike ovisiti o njemu nakon odlaska nekih kljucnih igraca.
