Švicarski Internacionalni centar za sportske studije objavio je rezultate svog redovnog opsežnog istraživanja provedenog u tridesetak europskih nogometnih liga, koje se prije svega fokusira na demografske podatke, odnosno postotak domaćih i stranih igrača u pojedinim klubovima i ligama.
Studija pokazuje kako je profesionalni nogomet u Europi i dalje suočen s neugodnim procesima, koji ne moraju nužno biti povoljni za njegovu budućnost. Globalna financijska kriza i dalje se osjeća u mnogim zemljama i mnogim ligama, ali unatoč tome, broj transfera koje su klubovi obavili pred početak ili tijekom tekuće sezone je najviši u povijesti.
Vidljivo je to i po padu broja u vlastitim omladinskim školama odgojenih igrača, koji je najniži od 2009. godine. U skladu s tim, postotak stranih igrača je u rastu drugu godinu u nizu, a također je postigao svoj maksimum.
Unatoč novim pravilima koja su uvedena u brojnim državama i UEFA-inim klupskim natjecanjima, prosječni postotak broja igrača iz vlastite omladinske škole u europskim klubovima pao je na 21.2%.
S druge strane, postotak broja stranih igrača dosegnuo je novi rekord: 36.8%. Niti postotak broja igrača koji su već tijekom karijere igrali u inozemstvu nikad nije bio tako visok kao ove sezone: 49.3%.
Engleska Premier liga je na drugom mjestu po broju stranih nogometaša (60.4%), a na prvom mjestu našla se ciparska liga. Strani igrači čine većinu i u klubovima iz Italije, Turske, Portugala i Belgije. Izdvoje li se pojedinačni klubovi, prvo mjesto drži milanski Inter, s 89% stranih igrača u momčadi.
Iako su Brazilci i dalje najbrojniji među stranim igračima, njihov broj je u odnosu na 2009. godinu smanjen za 67: 2009. godine u europskim je klubovima igralo 538 Brazilaca, dok ih je danas 471. Drugi su na tom popisu Francuzi, kojih 306, odnosno 59 više nego 2009. godine, plaću zarađuje u inozemstvu.
Aktivnost na tržištu igrača je puno veća u južnom i istočnom dijelu Europe nego na njezinom sjeveru. Ciparska liga je tako prva i po prosječnom broju novih igrača koje su tamošnji klubovi doveli nakon siječnja 2013. godine, a koji iznosi 14.1 igrača po klubu, dok je na začelju te liste Švedska s 5.3 novih igrača po klubu.
Nogometni menadžer - Postani menadžer u ovoj besplatnoj nogometnoj igri
Novi rekord ostvaren je po broju novih igrača: u prosjeku, igrači koji su dovedeni u siječnju 2013. godine ili kasnije predstavljanju čak 41.3% momčadi, odnosno svaki klub je u prosjeku doveo 10.2 nova igrača u posljednjih godinu dana.
Italija i Engleska drže vrh ljestvice po ukupnom broju igrača u momčadi (u prosjeku 26.8 igrača čine jednu momčad), a Serie A je ujedno i liga s najvećim prosjekom godina nogometaša (27.3), te s najmanjim brojem igrača iz vlastite škole, samo 8.4%.
Najviši igrači u prosjeku igraju u njemačkoj Bundesligi (183.8 cm), a najniži u španjolskoj La Ligi (180.1 cm). Od 472 kluba obuhvaćena istraživanjem, Barcelona je zauzela drugo mjesto na ljestvici najnižih igrača, iza izraelskog kluba Bnei Sakhnin.
Najveći postotak igrača koji su igrali za svoje seniorske reprezentacije u 2013. godini je zabilježen u Engleskoj (44.3%). Na klupskom planu, najviše reprezentativaca ima Chelsea (80%), ispred Manchester Citya i Fenerbahcea.
Najstabilniju momčad u ligama petice ima Barcelona. Njezini igrači su članovi tog kluba u prosjeku pet i pol godina, a prosjek od preko pet godina ima još samo Manchester United.
Na kraju, treba istaknuti i sjajan rad omladinske škole Ajaxa. Nizozemski klub prednjači na ljestvici po broju istreniranih igrača koji igraju u najjačim europskim ligama. Sa 69 polaznika njihove nogometne akademije u prvim europskim ligama, Ajax drži prvo mjesto ispred beogradskog Partizana, Barcelone, splitskog Hajduka i Sportinga iz Lisabona.